Poslovne vijesti - Hrvatska

HZZO-u godišnje od osiguranja oko 140 milijuna kuna previše

Harač koji je osiguravajućim društvima nametnut Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja prošle godine, usporio je liberalizaciju uvjeta i cijena autoosiguranja, koja je dotad već mogla biti na snazi, potvrdio je ovih dana u razgovoru s novinarima Hrvoje Pauković, ravnatelj Hrvatskog ureda za osiguranje.

Naime, iako su zakonski preduvjeti za slobodno formiranje uvjeta i premija stupili na snagu u siječnju 2008. godine te prvi osiguravatelji još u veljači 2008. predali Hanfi nove cjenike na ocjenu, od različitih cijena obveznog autoosiguranja za »dobre« i »loše« vozače i dalje nema ništa.

Prva dva predložena cjenika - a predali su ih Allianz i Generali osiguranje - pala su najprije zbog Hanfine ocjene da nemaju odgovarajuće statističke podatke kojima su potkrijepili prijedloge cijena. Kako se tim cjenicima predviđa razlika u premiji osiguranja za vozače različitih profila i različitih navika, kao i različite vozačke prakse, cijene moraju biti utemeljene na statistici o štetama iz koje se može utvrditi da su kod formiranja cijena uvaženi pravi parametri.

Hanfa je, međutim, dva predložena cjenika poslala na doradu. No, nakon što je u siječnju 2009. godine na snagu stupio novi zakon o zdravstvenom osiguranju, odnosno nakon što je uvedena odredba slijedom koje osiguravatelji HZZO-u moraju plaćati gotovo triput višu naknadu za liječenje osoba stradalih u prometnoj nezgodi nego do tada, što je značajno povećalo troškove osiguravatelja u obveznom autoosiguranju, umjesto dorade, dva su osiguravatelja povukla prijedloge novih cjenika iz procedure.

Naknada je prvotno iznosila 10 posto od naplaćene funkcionalne premije obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, odnosno umjesto prosječnih 55 milijuna kuna, koliko su osiguravatelji uplaćivali protekle tri, četiri godine, lani je naplaćeno 217,3 milijuna. U međuvremenu, pregovorima s HZZO-om osiguravatelji su premiju smanjili na sedam posto funkcionalne premije, pa procjene pokazuju da bi HZZO ove godine od osiguravatelja mogao naplatiti oko 178 milijuna kuna. »Računica na temelju stvarnih šteta pokazuje da pravedna naknada iznosi 2,86 posto, a brojke da HZZO godišnje naplati oko 143 milijuna kuna više od iznosa stvarne štete koju HZZO-u nanesu vlasnici vozila koji su osigurani«, ističe Pauković. Procjena je većine osiguravatelja da bi podnošljiva, odnosno prihvatljiva naknada bila ona između tri i četiri posto funkcionalne premije.

Uz takav trošak, početkom 2009. godine osiguravatelji ne samo da su odustali od liberalizacije nego je većina njih zaprijetila i podizanjem premije za obvezno autoosiguranje, kako bi se dio novog troška prelio i na osiguranike, no nakon što je od toga odustalo Croatia osiguranje - osiguravatelj s najvećim udjelom po premiji i broju osiguranja na tržištu - od toga se odustalo i na razini branše. »Komunikacija s HZZO-om traje i dalje«, kaže Pauković, no to je zasad jedino čime se HUO i osiguravatelji mogu pohvaliti.

U redovnom nadzoru koji provodi Hanfa, HUO je otklonio Hanfinu ocjenu da informacijski centar koji se vodi pri HUO-u nema dovoljno kvalitetnu bazu podataka koja bi mogla poslužiti praćenju trendova, pa i poslužiti kod utvrđivanja premija u obveznom autoosiguranju, no ona nije preduvjet za tako nešto.

No, HUO je u međuvremenu, radi unaprjeđenja vlastitog poslovanja, počeo s obradom statistike vezane uz štete u prometu, koja jednog dana može poslužiti i tome da se lakše utvrđuju premije u sustavu obveznog autoosiguranja. Prvi podaci koji su prikupljeni i još se obrađuju odnose se na 2009. godinu.